Važnost pošumljavanja

VAŽNOST POŠUMLJAVANJA

Pošumljavanje možemo objasniti kao ciljanu aktivnost podizanja novih šuma na površinama gdje prije nije bilo šume ili gdje je šumsko tlo uništeno nekim od ekoloških destabilizatora (poput požara, erozije, paše i ispaše stoke, itd.). Najčešći način pošumljavanja je sadnja sadnica, dok se sjetva sjemena vrlo rijetko koristi. RH ima značajne površine šumskih staništa koja upravo zahtijevaju ovakav način pošumljavanja, kao što su submediteransko i mediteransko područje. Međutim, postoje slučajevi kada je sjetva sjemena potrebna, a to su izrazito teški tereni (velika kamenitost, strmost i slično).

Dosadašnja praksa uključuje ručnu sjetvu i propisane količine sjemena prema pravilniku, obično iznose 3-5 kg/ha . Sjeme se rasipa po površini u relativno velikim količinama, ali uspjeh sjetve je relativno slab. Sjeme nije inkorporirano u tlo te je izloženo štetnom utjecaju zoocenoze i nepovoljnim ekološkim čimbenicima.

značaj šuma

Šume održavaju ravnotežu ekosustava i biodiverziteta.
Pošumljavanje smanjuje razinu CO2 i ublažava klimatske promjene.
Šume štite tlo od erozije, očuvaju vodne resurse i sprječavaju poplave.
Šume pružaju stanište mnogim biljnim i životinjskim vrstama.
Šume imaju pozitivan utjecaj na ljudsko zdravlje.
Pošumljavanje obnavlja degradirana područja.
Očuvanje šuma doprinosi održivom razvoju i blagostanju zajednica.

Šume pokrivaju jednu trećinu kopnene mase Zemlje te obavljaju životno važne funkcije diljem svijeta. Oko 1,6 milijardi ljudi, uključujući više od 2.000 autohtonih kultura, ovisi o šumama za svoje životne potrebe, kao što su izvor prihoda, lijekovi, gorivo, hrana i sklonište. Šume su biološki najraznolikiji i jedan od najkompleksnijih ekosustava na kopnu, s više od 80% kopnenih vrsta životinja, biljaka i insekata koje u njima obitavaju.

U EU strategiji šuma (EU Forest Strategy 2021) , pošumljavanje ima ključno mjesto. Da bi pošumljavanje ublažilo navedene negativne posljedice, potrebno je razviti strateški pristup odabiru prikladnih vrsta, planiranju sadnje i održavanju postojećih i novih stabala.

EKOLOŠKI IZAZOVI

Posljednjih godina šumski požari postaju sve češći. Samo u Europi, zabilježeno je između 30.000 i 40.000 požara godišnje, s opožarenim površinama koje prelaze 500.000 hektara. Gotovo svi požari u Europi su rezultat ljudskog djelovanja. Zemlje duž južnog ruba Europe, poput Francuske, Portugala, Španjolske, Italije, Hrvatske, Crne Gore, Makedonije i Albanije, posebno su pogođene, osobito Grčka 2007. godine zbog svoje klime, globalnih promjena i društveno-ekonomskih uvjeta.

Svake godine u Hrvatskoj izbije nekoliko stotina šumskih požara, a rekordna godina bila je 2007. s čak 706 zabilježenih požara koji su prouzrokovali štetu na 68.171 hektara. Kako bismo pridonijeli obnovi šuma i zaštiti šumskih područja od erozije i ispiranja humusnog horizonta, važno je pronaći učinkovite metode koje zahtijevaju minimalni ljudski rad i omogućuju pošumljavanje teško dostupnih terena uz minimalne troškove.

Pošumljavanje u mediteranskom području općenito je dodatno otežano zbog slabo razvijenog tla i čestih suša, što dovodi do većih troškova u usporedbi s drugim područjima. Osim samih sadnica i sadnje, troškovi pošumljavanja uključuju pripremu tla, postavljanje ograda, te njegu nekoliko godina nakon sadnje, i tako dalje.

U novije vrijeme kao rješenje na problem suša primjenjuje metoda pošumljavanja dronovima, međutim ova navedena metoda se pokazala neefikasnom jer zahtijeva značajne financijske resurse. S obzirom na to često se odustaje od procesa pošumljavanja, što rezultira neriješenim područjima i povećanom mogućnošću erozije tla.

INOVACIJAMA ZA zeleniju BUDUĆNOST

PNEUMATSKI PIŠTOLJ ZA POŠUMLJAVANJE

Naša tvrtka, Herbafarm – Magnolija d.o.o. , razvila je inovativni proizvod i metodu pošumljavanja temeljenu na dugogodišnjim istraživanjima. Ova revolucionarna inovacija predstavlja znatno poboljšano rješenje za pošumljavanje. Naš proizvod povećava uspješnost pošumljavanja na 50% i istovremeno smanjuje troškove samog procesa.

Osnova ovog izuma je omogućiti brzo pošumljavanje velikih površina tla koje je zbog gubitka vegetacije (obično požarom) izloženo pojačanoj eroziji. Nakon požara, kiša i bujice uzrokovane kišom obično u nekoliko pljuskova ispire se površinski humusni sloj tla pa samo tlo ostaje tvrdo, kameno i neplodno, dok nakon šumskog požara tlo obično ostaje 6 mjeseci sterilizirano zbog velike temperature koja se razvija pri požaru. Sve sjemenke i korijeni izgore ili nagore pa ne može doći do brze prirodne obnove biljnog pokrova.

Šumski požari se obično dešavaju na nepristupačnim, strmim i kamenitim terenima bez cestovnih komunikacija, pa je klasično pošumljavanje povezano sa velikim troškovima zbog velikog broja ljudi koji imaju zbog teških uvjeta na terenu male učinke pošumljavanja. A kako se obično radi o strmim terenima, pošumljavanje izbacivanjem kuglica iz drona često nije učinkovito, jer kuglice ne završe na mjestu pogodnom za razvoj vegetacije, već se otkotrljaju prirodnim padom u dolinu, pukotine, škrape i sl. Također, izbacivanjem kuglica iz drona sjeme ne penetrira u tlo, što je neophodno za razvoj sjemena.

Pošumljavanje pneumatskim pištoljem predstavlja znatno unapređenje na tržištu u odnosu na postojeće proizvode – zahtjeva manje financijskih sredstava te je efikasnije i uspješnije u odnosu na ostale metode. Procijenjena uspješnost ovakve metode je 50%, odnosno 5000 živih sadnica po hektaru, što je daleko efikasnije od ostalih metoda i proizvoda pošumljavanja te je to dovoljan broj jedinki da se zaustave negativni procesi erozije koji mogu dovesti do ispiranja tla te se time čuva tlo od degradacije, kao i vrlo izglednih klizišta koja se mogu pojaviti uslijed nestanka vegetacije koja svojim korijenjem veže i učvršćuje tlo.

POŠUMLJAVANJE